Sve današnje tradicionalne valute imaju svoju pozadinu u zlatu. Prije nego je gotovo svaka zemlja odlučila uvesti svoju valutu, bogatstvo se mjerilo u zlatu i srebru, odnosno stvarima koje su se činile sjajnima i rijetkima. Vrijednost zlata povećavala se zbog samog rada potrebnog da se do njega dođe i zbog težine pronalaska novog izvora.
Kroz vrijeme, trgovanje samim zlatom nije se pokazalo praktično te su uvedene valute poput dolara, marke, kune itd. Svaka valuta dobila je svoju središnju banku i ovisno o vrijednosti zlata koju je posjedovala, valuta je dobila vrijednost. Ukoliko biste Vi ušetali u banku sa npr. 1000 dolara, za to biste dobili određenu količinu zlata, i obratno.
Unatoč tome što to izgleda u redu, problem je u tome što svaku valutu kontrolira središnja banka, tj. nekakva vrsta vlasti. Ukoliko ta vlast dođe u neposrednu opasnost, ona ima mogućnost izdavanja više novčanica te valute.
Iz ovoga se vidi da zlato više nema direktnu vezu sa samom vrijednošću valute već ta vlast jednostavno pazi na samu sebe. Kada dođe do izdavanja novčanica bez pokrića, vrijednost te novčanice pada budući da je sada u opticaju više novčanica.
Na primjer, ukoliko je cijena kuglice sladoleda iznosila jednu novčanicu, a vlast je izdala više novčanica, Vi sada posjedujete dvije ili više novčanica dok ste prije imali jednu, što znači da je sada kuglica sladoleda postala „jeftinija“ te će prodavač morati podići cijenu. To se zove inflacija. Također, u slučaju pada ekonomije vlasti, valuta koju oni posjeduju bit će podložna promjenama i samim time će ljude staviti u veći rizik.
Bitcoin je nastao kao valuta koja te probleme želi izbjeći. (Što je bitcoin?)
Kao što su današnje valute imale pokriće u zlatu, bitcoin ima pokriće u matematici i algoritmu koji stoji iza svega toga. Taj algoritam je napisan kao OpenSource program, tako da svatko tko želi može vidjeti i provjeriti da radi ono što bi i trebao raditi. Kao što je zlato imalo svoje rudare, tako i bitcoin ima svoje rudare koji umjesto da troše svoju snagu i vrijeme troše procesorsko vrijeme i njegovu snagu „kopajući“ po algoritmu. Umjesto da iz algoritma izvlače zlato, oni izvlače bitcoinove. (Mining (rudarenje) )
Algoritam također služi za praćenje svake obavljene transakcije i njeno spremanje u blok (blok sadrži 25 bitcoina za čije „spremanje“ je potrebno otprilike 10 minuta). (Transakcije)
Najveći uspjeh naspram tradicionalnih valuta bitcoin postiže u svojoj nezavisnosti. On nema središnju vlast, već su vlasnici bitcoina svi rudari koji kopaju i procesiraju njegov algoritam. Za razliku od tradicionalnih valuta, bitcoin ne može doživjeti inflaciju jer je ograničen na 21 milijun bitcoinova (isto kako bi bilo da su valute bile direktno ovisne u zlatu i kad rudnika zlata više nebi bilo, tada bi vrijednost valute ostala fiksna, odnosno ovisna o količini zlata kojeg središnja vlast posjeduje). S obzirom da bitcoin ne može pobjeći iz bitcoin mreže, i kako su sve transakcije transparentne, puno je veći slučaj da će bitcoin biti podložan deflaciji (padu cijena, povećanju vrijednosti novca).
Trenutno bitcoin još raste i podložan je promjenama vrijednosti na dnevnoj bazi. Međutim, kroz vrijeme će se stabilizirati (što će biti bliže 21 milijunu), a sa sve većim interesom javnosti i razno raznih trgovaca, on dobiva na značaju.
Natrag na: Što je bitcoin?
Još nemaš Bitcoine? Što čekaš? Kreni već danas!
Source:
