Hrvatska narodna banka (HNB) upozorila je na rizike koji nastaju za korisnike prilikom korištenja novih i inovativnih tehnoloških rješenja, a posebno kriptoimovine.
U svom priopćenju, HNB navodi da kriptoimovina ima obilježja špekulativnog ulaganja te da ulaganjem u kriptoimovinu riskirate izgubiti dio iznosa ili cjelokupni iznos uloženog. Za ovo navode nekoliko razloga.
Prema HNB-u, kriptoimovina nema pokriće, odnosno podršku ili jamstvo središnje banke, kao ni bilo kojeg javnog tijela. Ističu i da uloženi iznos nije osiguran, odnosno nije u sustavu zaštite potrošača, kao što je sustav osiguranja depozita u kojemu je bankovni depozit osiguran do iznosa od 100.000 eura te nije u sustavu zaštite ulagatelja. Kao treći razlog, HNB navodi da ne postoji nadležna institucija ni posebna pravna zaštita glede gubitaka uzrokovanih transakcijama ili ulaganjem u kriptoimovinu.
“Kod korištenja i ulaganja kriptoimovine potrebno je upotrijebiti visoku razinu opreza. Ne preporučujemo ulaganje u kriptoimovinu iznosa većeg od onog koji ste spremni izgubiti”, stoji u priopćenju HNB-a.
HNB: Upotreba kriptoimovine kao novca u platne svrhe gotovo je nepostojeća
Kriptoimovina označava elektroničke kriptografske zapise čije se kopije distribuiraju, pohranjuju i potvrđuju decentralizirano. HNB navodi da takvi zapisi nemaju vrijednost. Njihova je vrijednost određena ponudom i potražnjom u koju su istodobno ugrađena očekivanja glede porasta vrijednosti te zarade u razlici između kupovne i prodajne cijene.
HNB naglašava da je potreba kriptoimovine kao novca – u platne svrhe – gotovo nepostojeća.
U novije vrijeme pojavili su se tzv. stabilni zapisi (engl. stablecoins). Izdavatelji tih zapisa tvrde da imaju pokriće (jamstvo) u određenoj vrsti imovine za svaki izdani digitalni zapis (npr. u zlatu, u vrijednosnim papirima, u gotovini – američkim dolarima ili eurima i sl.).
HNB upozorava da navedenim vrstama kriptoimovine treba pristupiti s oprezom zato što struktura imovine tvrtki izdavatelja nije transparentna. Stoga slučaju nepovoljnih tržišnih kretanja, postoji visok rizik da izdavatelji neće moći pravodobno (likvidnost) ni vrijednosno (solventnost) zadovoljiti potražnju klijenata za iskupom izdanih zapisa.
“Kriptoimovinu se u javnosti često naziva kriptovalutama ili virtualnim valutama, što je naziv koji je zavaravajući. Tim se nazivom implicira korištenje kriptoimovine u svrhu plaćanja (kupoprodaje robe i usluga), odnosno korištenje kriptoimovine kao zamjene za novac. Međutim, kriptoimovinu se gotovo uopće ne rabi u platne svrhe, već je takva upotreba krajnje sporadična i izolirana”, navodi HNB.
Obuhvat primjene regulatornog okvira
Također navode da je kriptoimovina djelomično regulirana pravnim propisima RH i EU-a, i to u dijelu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Trenutno su u tijeku pregovori u okviru Vijeća EU-a glede uredbe o tržištima kriptoimovine kojom bi se nastojalo regulirati izdavatelje kriptoimovine te pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Ova uredba ima za cilj zaštititi potrošače i uspostaviti jasan pravni okvir za sve sudionike jedinstvenoga europskog tržišta. Uredba, odnosno reguliranje izdavanja i pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom, na snagu neće stupiti prije 2023. godine.
Hrvatska narodna banka nema nadležnost nadzora nad poslovanjem tvrtki ili pojedinaca koji se bave izdavanjem kriptoimovine ili pružanjem usluga povezanih s kriptoimovinom.
Kada je u pitanju zaštita potrošača, iz HNB-a upozoravaju i da, pojedinci koji se upuštaju u kupoprodaju kriptoimovine, razmjenu ili bilo koju drugu aktivnost povezanu s kriptoimovinom, ne uživaju jednaku razinu pravnu zaštite kao što je imaju pri kupoprodaji službenih valuta ili pri korištenju reguliranim financijskim, tj. platnim instrumentima.
Također, u slučaju djelomičnog ili potpunog pada vrijednosti kriptoimovine, ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu, odnosno gotovo da ne postoji mogućnost postavljanja zahtjeva za povrat izgubljenog uloga.
UBIK: Ni banke nisu potpuno sigurna opcija
Potaknuti sve češćim upozorenjima HNB-a vezanih za kriptovalute, Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) obratila se građanima u priopćenju objavljenom na njihovoj mrežnoj stranici.
“Ponukani sve češćim upozorenjima Hrvatske narodne banke na opasnosti ulaganja u kriptovalute, dužni smo građane informirati o opasnostima ulaganja u tradicionalne financijske proizvode kao što su valute nacionalnih država, dionice, derivati i slično.”
Iz UBIK-a ističu da centralnobankarska valuta označava papirnati novac ili njegov elektronski zapis koji se distribuira, pohranjuje i potvrđuje centralizirano, pod punom kontrolom središnje banke.
Takvi papiri ili elektronički zapisi, sami po sebi, nemaju vrijednost. Njihova je vrijednost određena ponudom i potražnjom u koju su istodobno ugrađena očekivanja da će se isti u budućnosti moći koristiti za plaćanje roba i usluga, očekivanje koje je, mada dosta rašireno, često potpuno neosnovano.
“Tako će vam Vlade i središnje banke bez vaše suglasnosti zamijeniti jednu valutu drugom. Primjerice, uskoro će kunu zamijeniti eurom”, stoji u priopćenju UBIK-a.
Udruga navodi da su depoziti u poslovnim bankama osigurani od strane države do iznosa od 100.000 EUR te da zbog toga ne preporučuju imanje depozita u iznosu većem od 100.000 EUR.
Također pozivaju građane i predstavnike pravnih osoba da se prije ulaganja u valute koje izdaju središnje banke ili prije njihovog polaganja u poslovne banke, samostalno informiraju o rizicima takvog postupanja.
Ako ste spremni investirati u kripto valute posjetite Coinbase te brzo i jednostavno kupite Bitcoin.
