U Hrvatskoj se predlažu nemogući uvjeti u Zakonu na teret kriptovaluta

Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) dala je putem eSavjetovanja prijedloge nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, no svi prijedlozi koji su došli iz kriptozajednice su odbijeni.

Podsjećamo da se predlaganjem izmjena i dopuna ovog zakona Hrvatska treba uskladiti sa zakonodavstvom koje nam nalaže Europska unija, a sve s ciljem sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a u tome kontekstu spomenute su kriptovalute. Cijeli zakonski prijedlog možete pronaći na linku, dok mi u nastavku konkretno izdvajamo prijedloge i komentare udruge UBIK koja aktivno radi na promicanju kripto industrije u našoj zemlji.

Sve prijedloge i komentare UBIK-a možete pročitati izdvojene na linku, a u prijedlogu UBIKA između ostalog, stoji sljedeće:

Društva koja u Hrvatskoj pružaju uslugu razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta (kripto mjenjačnice) imaju po nekoliko tisuća novih klijenata mjesečno. Konkretno, u periodu od studenog 2017. do siječnja 2018. takva društva su imala prosječno 1800 novih stranaka mjesečno, tj. 85 novih stranaka po radnom danu. Ukoliko bi jedno takvo društvo bilo dužno obaviti 85 pojačanih dubinskih analiza stranke svaki dan, utoliko bi to predstavljalo nepremostiv teret za infrastrukturu društva i vrlo vjerojatno zatvaranje poslovanja.

Drugim riječima, ako bi bilo koje društvo koje pruža uslugu razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta nastavilo s poslovanjem nakon uvođenja ovakvog propisa, bio bi to jasan indikator da društvo ne provodi mjere Zakona.

Predlažemo da se Zakonom definira da je transakcija razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta transakcija niskog rizika pod uvjetom da i društvo koje pruža uslugu razmjene i stranka koja koristi uslugu razmjene za platnu transakciju u fiducijarnoj valuti koriste bankovni račun pri banci registriranoj u državi članici.

Nadalje, transakcije u kojima se kriptovaluta razmjenjuje za gotovinu ili transakcije u kojima se za razmjenu koriste bankovni računi registrirani u državama koje nisu države članice bi i dalje ostale transakcije visokog rizika i zahtijevale dubinsku analizu stranke. No, kada klijent kupuje kriptovalute i plaća s računa banke u Hrvatskoj ili EU (a te banke već provode mjere iz Zakona), onda bilo kakva analiza naprosto nema smisla jer ne pridonosi nikakvoj većoj zaštiti od pranja novca.

UBIK dalje navodi da se u Članak 117. Zakona zahtijeva od obveznika da omoguće privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije, najdulje na rok od 72 sata. Ovaj zahtjev je u suprotnosti sa samom prirodom kriptovaluta. Kriptovalutne transakcije su inherentno trenutne i nepovratne. Ne postoji tehnički način da se jednom zadana kriptovalutna transakcija “privremeno zaustavi”. Čak i kada bi postojao tehnički način da se omogući privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije (a ne postoji), postoji problem izrazite volatilnosti cijene kriptovaluta. Cijena kriptovaluta je izrazito volatilna i samo u 2018. zabilježeni su slučajevi pada cijene bitcoina i do 20% u jednom danu dok su cijene drugih kriptovaluta još volatilnije.

U cijelom procesu transakcija s kriptovalutama povlači se pitanje tko preuzima odgovornost zbog volatilnosti. Ukoliko bi se teret zaustavljanja transakcija ili preuzimanja rizika zbog volatilnosti prebacio na društva za ta društva bi to značilo prestanak rada u RH.

Za kraj UBIK je poručio da će se ovim nacrtom Zakona stvoriti praktički neizvedivi uvjeti za poslovanje poduzeća koja pružaju uslugu razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te su predložili da se kroz suradnju s Hrvatskom kripto zajednicom pronađe drugačiji model uvođenja usluge razmjene kriptovaluta u Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

U suštini su svi prijedlozi UBIKA odbijeni, a Ministarstvo se prilikom odbijanja prijedloga UBIK-a pozvalo na EU zakonodavstvo. Svoje neugodno iznenađenje ovom odlukom na Linkedinu je pokazao i Vlaho Hrdalo, predsjednik UBIK-a.

U cijelom procesu putem eSavjetovanja primljena su 22 prijedloga izmjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, a u cijeloj situaciji prihvaćeno ih je šestero, djelomično su prihvaćena dva, dok ih je odbijeno devet, dok preostali nisu bili formulirani kao prijedlozi izmjene navodi rep.hr.

Kako će navedene promjene utjecati na postojeća poduzeća u Hrvatskoj koja u opisu svojih djelatnost obavljaju poslove vezane za kriptovalute pokazat će samo vrijeme, no bojimo se da bi moglo doći do masovnog odlaska industrije Blockchaina iz Hrvatske ukoliko zakoni malo ne “popuste” prema kripto tržištu.