Kreatori politika diljem svijeta posljednjih su se godina usredotočili na korištenje različitih tehnoloških alata za rješavanje izazova klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti. Tehnologija koja je izazvala dosta interesa zbog svog potencijala da pomogne u ublažavanju nadolazeće klimatske krize je upravo blockchain.
Blockchain je javna digitalna baza podataka koja je nepromjenjiva, transparentna, zaštićena od neovlaštenih promjena i dostupna cijeloj zajednici. Iako je tehnologija najpoznatija kao arhitektura koja podupire kriptovalute poput Bitcoina i Ethereuma, blockchain se već koristi u bankarstvu i plaćanjima, ali svoju primjenu pronalazi i u drugim područjima, od praćenja održivosti proizvoda do praćenja zagađenja okoliša u stvarnom vremenu.
U ovom članku donosimo pregled kako se blockchain tehnologija može koristiti u praksi očuvanja okoliša.
Ekološki prihvatljiv i energetski učinkovit izbor
Upravljanje lancem nabave
Živimo u svijetu u kojem su ljudi sve više zabrinuti kako se ono što konzumiraju proizvodi i žele kupovati proizvode koji su etički proizvedeni.
Blockchain pruža priliku ekolozima i potrošačima općenito da prate robu od njihovog porijekla do krajnjeg odredišta.
Nepromjenjiva priroda blockchaina znači da je manja vjerojatnost da će proizvođači lagati o tome kako su njihovi proizvodi napravljeni ili uzgojeni, koje materijale koriste, kako odlažu otpad i kako postupaju sa svojim zaposlenicima.
Uz lakše dostupne informacije, društveno svjesni potrošači mogu kupovati ekološki prihvatljivije proizvode i utjecati na proizvođače da prestanu s ekološki štetnim praksama u svojim proizvodnim procesima.
Transparentnost i sljedivost robe i proizvoda koje donosi korištenje blockchain tehnologije u opskrbnom lancu također može pomoći proizvođačima da smanje neučinkovitost i otpad, čime u puno manjoj mjeri onečišćuju okoliš.
Održivo upravljanje resursima
Tradicionalne elektroenergetske i vodoopskrbne mreže često su opterećene otpadom i neučinkovitošću. Blockchain tehnologiju moguće je za napajanje čišćih i resursno učinkovitijih sustava vode i energije.
Primjerice, organizacije bi mogle koristiti platforme s omogućenim blockchainom za prikupljanje podataka o korištenju tih resursa. Takve informacije mogle bi im pomoći da bolje upravljaju resursima i svojim distribucijskim sustavima.
Osim toga, gotovo svaki aspekt energetskog sustava može utjecati na okoliš. Veličina ovih učinaka varirat će ovisno o tome kako i gdje se energija proizvodi i isporučuje.
No utjecaj proizvodnje i prijenosa energije na okoliš mogao bi se ublažiti korištenjem blockchain tehnologije za podršku ravnopravnim energetskim sustavima.
Takvi bi sustavi pomogli potaknuti instalacije zelene energije u zajednicama, čime bi se smanjilo oslanjanje na glavne mreže i smanjio njihov utjecaj na okoliš.
Primjeri takvih peer-to-peer platformi uključuju TransActive, SubContract i Power Ledger. Ove tvrtke omogućuju zajednicama da međusobno proizvode i prodaju solarnu energiju postavljanjem cijena u stvarnom vremenu i provedbom transakcija putem blockchaina.
Poticanje recikliranja
Recikliranje je ključni aspekt prakse očuvanja okoliša diljem svijeta, ali ljudi često nisu dovoljno motivirani za sudjelovanje. Program recikliranja temeljen na blockchainu mogao bi riješiti ovaj problem kroz financijske nagrade u obliku kripto tokena koji bi se nudili u zamjenu za reciklirane predmete poput staklenih boca, limenki i plastike.
Ovakav pristup mogao bi imati pozitivan učinak, potaknuti široku promjenu ponašanja i pomoći u stvaranju istinski održivog kružnog gospodarstva.
Brojne organizacije već razvijaju takve inicijative za recikliranje temeljene na blockchainu. Primjerice, Plastic Bank koristi IBM-ovo računalstvo u oblaku i blockchain tehnologiju za pokretanje programa koji generira prihod od plastičnog otpada pronađenog u oceanima.
Kroz svoju inicijativu održivosti, Plastic Bank ima za cilj postaviti sabirna mjesta uz plaže, gdje ljudi mogu odnijeti prikupljen plastični otpad i za to biti plaćeni u kriptovalutama.
Blockchain tehnologija također može pratiti i kvantificirati učinak programa recikliranja. To bi pojedincima i organizacijama omogućilo da lakše prate podatke kao što su količina recikliranog materijala, trošak procesa recikliranja i potencijalni profit.
Učinkovito upravljanje neprofitnim organizacijama
Zaštitom okoliša u današnje vrijeme uglavnom se bave neprofitne organizacije. Međutim, rad ovih organizacija često je otežan birokracijom, neučinkovitošću i korupcijom, što umanjuje njihov utjecaj u svijetu.
Blockchain se može koristiti za upravljanje, demonstraciju i pojednostavljenje procesa ovih organizacija. Tehnologija može automatizirati i upravljati prikupljanjem podataka o stvarima kao što su emisije stakleničkih plinova ili čak populacije ugroženih vrsta.
Budući da blockchain omogućuje prijenos novca bez potrebe za bankovnim računima, moguće je koristiti tehnologiju za financiranje zajednica koje nemaju bankovne usluge i koje nemaju dovoljno usluga ili organizacija za očuvanje okoliša diljem svijeta bez posrednika.
Primjer jedne takve organizacije je OceanDrop. OceanDrop je dobrotvorni projekt Open Earth Foundationa, neprofitne organizacije posvećene razvoju tehnologije otvorenog koda za klimatske akcije. Prihodi od prodaje NFT-a, koji su vezani za kompenzaciju ugljika, podržavaju pilot projekt usmjeren na širenje zaštićenih morskih područja otoka Cocos i Kostarike.
Praćenje ugljičnog otiska
Ugljični otisak odnosi se na ukupnu količinu stakleničkih plinova koje emitira pojedinac, organizacija, mjesto, događaj ili proizvod. Upravo se zato pojavila ideja o porezu na proizvode i usluge razmjerno njihovom utjecaju na okoliš.
Mnogi tvrde da je ovaj “porez na ugljik” jedan od najučinkovitijih i najisplativijih načina zaštite okoliša jer prisiljava proizvođače i potrošače da razmotre ekološki prihvatljive procese.
Nažalost, do sada je bilo teško točno odrediti utjecaj svakog proizvoda i usluge na okoliš. No blockchain se pojavljuje kao potencijalni igrač koji mijenja pravila igre. Tehnologija može pratiti, prikupljati i pohranjivati podatke potrebne za utvrđivanje utjecaja proizvoda na okoliš i zaštitu od neovlaštenog pristupa. To bi kreatorima politike olakšalo procjenu iznosa poreza na ugljik koji bi trebalo naplatiti.
Takav razvoj događaja vjerojatno bi natjerao proizvođače da se pridržavaju najbolje ekološke prakse ili bi, u suprotnom, bili izbačeni iz poslovanja.
Osim toga, ekolozi bi mogli razviti sustav reputacije temeljen na blockchainu koji bi rangirao proizvode i proizvođače prema njihovom ugljičnom otisku. Kako bi imali što bolju reputaciju, proizvođači moraju biti transparentniji u svom poslovanju i izbjegavati rasipne, neučinkovite i ekološki neprihvatljive procese.
Ako ste spremni investirati u kripto valute posjetite Coinbase te brzo i jednostavno kupite Bitcoin.
