Znanstvenici sa Sveučilišta u Hong Kongu tvrde da bi se za uspješniji odgovor na reakcije epidemije korona virusa trebale primijeniti strategije blockchaina i umjetne inteligencije.
Syren Johnstone, profesor Sveučilišta u Hong Kongu, objavio je članak u kojem piše da izbijanje korona virusa treba promatrati kao “poziv na obranu tehnološkoj industriji”.
Blockchain, AI i tržište
Humanitarne organizacije trenutno nisu u mogućnosti učinkovito usmjeravati donacije za trenutnu globalnu zdravstvenu krizu zbog institucionalnih i političkih izbora u Pekingu.
Kineska vlada trenutno usmjerava sve javne donacije putem pet dobrotvornih organizacija koje imaju potporu države. Ovakav pristup predstavlja “povratak Kini prije 2016.”, prije nego što je zemlja uspostavila zakon koji omogućuje stvaranje humanitarnih organizacija privatnog sektora.
Johnstone kaže da pekinški centralizirani pristup problem čini složenijim i da bi, umjesto vladinog pristupa, rješenje trebala pružiti tehnološka industrija. Točnije, trebalo bi povećati moć blockchain tehnologije i umjetne inteligencije (AI), koje velike kompanije poput Alibabe, SF Expressa i Applea već naveliko koriste i koju bi trebale početi koristiti i humanitarne organizacije.
U kriznim situacijama humanitarne organizacije susreću se i sa složenim pitanjima koja ovise o podacima i koja zahtijevaju stručne prosudbe. Moraju se integrirati znatne količine podataka, pogotovo kada je riječ o podacima vezanim za infekcije. Sve se dodatno komplicira potrebom da se odluči gdje i kada se najučinkovitije mogu potrošiti ograničeni resursi. Ovo je kontekst u kojem se AI može koristiti kako bi se ljudima pomoglo u određivanju optimalnih ishoda.
U kontekstu donacija utemeljenih na blockchainu, takvi ishodi ne bi se temeljili samo na modelima koje su razvili epidemiolozi, već i na trenutnoj i predviđenoj ponudi i korištenju ograničenih resursa. AI također može pružiti vidljivost u procesu donošenja odluka, što je od presudne važnosti za vraćanje povjerenja javnosti u sustav i neprekidni tijek prijeko potrebnih donacija u ovakvim situacijama.
U ovakvim situacijama blockchain bi omogućio transparentno snimanje i praćenje svih donacija, bilo da je riječ o novcu ili maskama za lice.
Loše upravljanje moglo bi se smanjiti većom vidljivošću u javnosti, čime bi se povećalo povjerenje javnosti u sustav i transparentnost svih dionika – liječnika, donatora te javnih nadzornih tijela, osiguravajući donatorima da imaju veći nadzor i kontrolu nad svojim doprinosima.
Johnstone također navodi da bi se rješenje za korona virus trebalo temeljiti na principu kineske vlade uspostavljenom 2013. godine u kojem je navedeno sljedeće:
“Tržištu treba dopustiti da igra odlučujuću ulogu u raspodjeli resursa. Reforme javno-privatnog i mješovitog vlasništva u Kini svjedoče o stvarnosti u kojoj središnje kontrolirane organizacije nisu razvile sustave upravljanja niti su inovirale rješenja problema tempom kakav ima privatno poduzetništvo.”
Humanitarne blockchain inicijative
Kripto burza Binance je 2018. godine predstavila svoju humanitarnu platformu za dobrotvorne donacije koja se koristila za pomoć žrtvama poplava i klizišta u Istočnoj Ugandi te za kampanju potpore palijativnim pacijentima i djeci u nepovoljnim životnim uvjetima na Malti i otoku Gozo, a nedavno i za pomoć u borbi protiv požara diljem Australije.
Crveni križ je još jedna organizacija koja je također iskoristila valutni sustav temeljen na blockchainu kako bi poboljšala isporuku pomoći i lokalna gospodarstva potaknuo na brže djelovanje.
Ako ste spremni investirati u kripto valute posjetite Bitcoin mjenjačnicu te brzo i jednostavno kupite Bitcoin.
