Postoji izreka da su samo dvije stvari u životu neizbježne, a to su: smrt i porez. U današnjem članku nećemo pisati o smrti nego o nečem gorem – porezima na kriptovalute. Kako sve više ljudi ulaže u kriptovalute, pitanje o porezu na iste postalo je gotovo svakodnevno na našem portalu. Iz tog razloga odlučili smo napisati ovaj članak koji će obuhvatiti svaki aspekt poreza na kriptovalute: kada ga morate platiti, kako ga platiti, kada ga ne trebate platiti te ostale bitne stavke.
Važno je naglasiti kako u Hrvatskoj ne postoji zakon o kriptovalutama. A prije nego počnemo priču o tome kako se plaća porez na kriptovalute u Hrvatskoj, proučit ćemo povijesnu pojavu kriptovaluta u regulativnom kontekstu u Europi.
Povijest regulatornih mišljenja i kriptovalutama unutar EU
Sve je započelo izvještajem “virtual currency schemes” koji je 2012. izdala EU. Na temelju ovog dokumenta HNB je po prvi puta dao svoje mišljenje o Bitcoinu 2013. godine, u Poslovnom dnevniku, gdje su izjavili da je Bitcoin poput zlata u World of Warcraftu, a na nedavnom panelu o budućnosti novca mogli smo vidjeti da predstavnici HNB-a i dalje djelomično imaju slično mišljenje. Tada se već najavilo da će Hrvatska slijediti EU regulativu, a takva je situacija i dan danas.
“Cjelovita legislativa iz područja platnog prometa i izdavanja elektroničkog novca u Hrvatskoj istovjetna je propisima koje primjenjuju sve druge države članice Europske unije, odnosno potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru”, zaključili su u HNB-u 2013. godine.
Prvi sudski slučaj vezan za Bitcoin unutar EU dogodio se 2015. godine te su se upravo na temelju ovog slučaja članice EU izjasnile da se na trgovanje kriptovalutama (kripto->kripto) ne naplaćuje porez.
Na temelju prethodnih dokumenata, porezna uprava se prvi put oglasila o Bitcoinu i kriptovalutama 2017. godine. Izjavili su sljedeće:
“Prema podacima dostupnima na Internetu, Bitcoin je virtualna valuta, neovisna o centralnim bankama te stoga račun s Bitcoinima ne može biti zamrznut niti se pomoću njih može pratiti bilo kakva transakcija i nije pod ingerencijom monetarnih vlasti. Bitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna mreža, a ujedno i virtualna valuta koju ta platna mreža koristi. Zbog svoje anonimnosti, trenutno je bitcoin po svojim značajkama usporediv plaćanju u gotovu novcu.”
Također su u tekstu naveli kako Bitcoin ne potpada niti pod jednu zakonom reguliranu kategoriju sredstava plaćanja te da prema članku 21. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i članku 4. Zakona o deviznom poslovanju, Bitcoin ne predstavlja novac, niti sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj niti stranu valutu, odnosno strano sredstvo plaćanja. U svom dopisu HNB navodi da, s obzirom na to da vrijednost Bitcoina ne odražava vrijednost novca koji je za njega primljen, Bitcoin ne može biti niti elektronički novac u smislu članka 2. točke 2. Zakona o elektroničkom novcu.
Dakle generalno, institucije Bitcoin ne smatraju novcem.
Oporezivanje kriptovaluta
Porez kriptovaluta gleda se kroz Zakon o porezu na dohodak po osnovi kapitalne dobiti, prema članku 67. navedenog zakona. Kapitalna dobit je razlika između vrijednosti koju je porezni obveznik uložio na početku trgovanja i koju je zaradio pri dospijeću ili prodaji te financijske imovine, u ovom slučaju kriptovaluta. Sukladno mišljenju porezne uprave, porezni obveznik je “obvezan porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, umanjene za ostvarene kapitalne gubitke“. Porez na kapitalnu dobit je konačan te se ne zbraja s drugim dohocima, što znači da vas ne može dovesti u viši porezni razred. Sukladno izmijenjenom zakonu na dohodak koji je stupio na snagu 1. 1. 2021., na kapitalnu dobit ste dužni platiti porez od 10% + prirez koji je specifičan za svaki grad.
Primjer za prodaju cjelokupnog uloženog iznosa (s uračunatim prirezom za Grad Zagreb koji iznosi 18%):
Porezni obveznik je kupio 1 Bitcoin u vrijednosti 10.000 dolara te ga prodao unutar razdoblja od 2 godine za 15.000 dolara. Ako je ove novce isplatio na bankovni račun, dužan je platiti porez na kapitalnu dobit koji iznosi “5.000*10%+(5.000*10%)*18%=590 dolara”.
Primjer za prodaju dijela uloženog iznosa (s uračunatim prirezom za Grad Zagreb koji iznosi 18%):
Porezni obveznik je kupio 100 Bitcoina po cijeni od 10.000 dolara po komadu (ukupna uložena vrijednost iznosi 1.000.000 dolara). Ako unutar dvije godine porezni obveznik odluči prodati 50 Bitcoina po cijeni od 20.000 dolara te ih isplatiti na bankovni račun, računica izgleda ovako: Ukupno je ostvario profit od 1.000.000 dolara (ukupni iznos je 2.000.000 dolara. Isplaćuje 1.000.000 dolara, što je pola ukupnog iznosa i stoga se računa da prodaje pola od početne glavnice (50 Bitcoina). U ovom slučaju, dužan je platiti kapitalnu dobit koja iznosi “500.000*10%+(500.000*10%)*18%=59.000 dolara”.
Ista situacija događa se ako između uplate i isplate imate jednu ili nekoliko kripto->kripto transakcija. Pri isplati gledate koliki je isplaćeni dio udio u početnoj investiciji (od isplaćenog dijela potrebno je oduzeti profit da biste ovo lakše izračunali).
Što je na ovu temu rekao najpoznatiji hrvatski odvjetnik u sektoru za blockchain i kriptovalute, a ujedno i predsjednika UBIK-a, Vlaho Hrdalo.
Po vašoj procjeni, smatrate li da Hrvati plaćaju porez na kriptovalute?
Iz mog iskustva plaćaju i to rado. Naime, čuo sam u više navrata da je netko svojevoljno platio porez iako je ostvarivao pravo na oslobođenje temeljem pravila o 2 godine zato jer je smatrao da je to u redu i zato što nije htio ulaziti u dokazivanje dana stjecanja i sl.
Kako se oporezuju kripto->kripto transakcije?
Većina kripto investitora trguje jednim kriptovalutama za druge kriptovalute pri pokušaju maksimizacije profita. Ovakve transakcije, na sreću svih sudionika kripto industrije, ne podliježu plaćanju poreza na kapitalnu dobit. Naravno, svaka promjena kriptovaluta u fiat valutu (hrvatsku kunu) podliježe plaćanju poreza jer se navedeno smatra realiziranjem kapitalnih dobitaka. Preporučujemo da čuvate potvrde i dokaze o tijeku novca kako biste u slučaju potrebe mogli dokazati izvor zarade. Ovo je bitno jer se gore navedeni porez obračunava prema first in-first out (FIFO) metodi. Iako nećete morati priložiti svu dokumentaciju o tijeku sredstava i transakcijama pri prijavi poreza, postoji mogućnost da će vas Porezna uprava kontaktirati kako bi razjasnili “gdje ste vi točno zaradili navedenu sumu”. U ovom slučaju, bit će vam potrebna povijest kripto->kripto transakcija.
Kada ste oslobođeni plaćanja poreza?
U kripto svijetu često možete čuti izraz HODL, a ako želite “izbjeći” plaćanje poreza, upravo to trebate učiniti. Imate li kriptovalute u posjedu dulje od dvije godine, niste obavezni platiti porez na kapitalnu dobit. Porezna uprava je ovo razjasnila na ovaj način:
“Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine.”
Također, porez nije potrebno platiti ako su vaši kapitalni gubici veći od realiziranih kapitalnih dobitaka. Ovdje morate obratiti pozornost da kapitalni gubici vrijede isključivo unutar godine u kojoj su realizirani. Postoji i slučaj kada se kriptovalute ponašaju kao novac (pri kupnji usluga ili robe), ali u poreznom smislu ostaju financijska imovina i potrebno je platiti porez na realiziran kapitalni dobitak.
Oporezivanje drugih kripto aktivnosti
Osim trgovanja, dobit u kripto industriji možete ostvariti kroz mining, staking te druge aktivnosti. Ovu vrstu zarade Porezna uprava gleda kao drugi dohodak. Ovaj porez iznosi od 20% do 30% + prirez. Svi dohoci za koje se utvrđuje godišnji porez na dohodak ulaze u prag od 360.000 kuna, ispod kojeg će se porez plaćati po stopi od 20%, a iznad kojeg po stopi od 30%.
Direktno vezano za mining, porezna uprava je u ožujku 2018. izjavila:
“Dohodak koji “rudar” ostvari za svoj rad smatra se drugim dohotkom iz članka 39. Zakona o porezu na dohodak. Ako se ti bitcoini (ili bilo koja druga kriptovaluta) dalje koriste za trgovanje na burzama i na kraju se zamijene za kune, primjerice, tada se plaća porez na temelju razlike između vrijednosti dobivene rudarenjem te prodane vrijednosti. Vrijednost bitcoina dobivenih rudarenjem utvrđuje se na temelju tečaja s vodećih burzi na taj datum. Ako izrudarene bitcoine prodajete odmah, tj. mijenjate direktno za kune, tada plaćate 12% + prirez na vrijednost tih bitcoina prema razlici njihove vrijednosti na dan nabave te na dan prodaje (ako imate potvrdu o trenutku kada ste ih primili).”
“Međutim, potrebno je napomenuti i da, ako porezni obveznik „rudarenje“ obavlja kontinuirano i s namjerom stjecanja dohotka u dužem vremenskom razdoblju te mu je to „osnovno zanimanje“, po toj osnovi obvezan je registrirati samostalnu djelatnost i dohodak utvrditi sukladno člancima 30. do 35. Zakona (a to može učiniti i dobrovoljno ako samo povremeno ostvaruje dohodak po toj osnovi)”.
Bitno je napomenuti da Porezna uprava troškove mininga poput struje i opreme ne gleda kao takve te ih nije moguće opravdati. Iz ovog razloga, mining je poprilično neprofitabilan u Hrvatskoj.
Prijavljivanje poreza na kriptovalute
Za ovaj proces ćete trebati dokaze o kupnji i prodaji kriptovaluta za fiat novac (hrvatsku kunu). Prema članku 78. i 79. Pravilnika o porezu na dohodak: porezni obveznici obvezni su dostaviti izvješće JOPPD Poreznoj upravi prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Dan i oznaka izvješća je 31. prosinca prethodne godine.
Porezni obveznici u navedenom izvješću prikazuju ukupno ostvarene kapitalne dobitke umanjene za ostvarene kapitalne gubitke te za pripadajuće troškove koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika. Ako se radi o prihodu s neke inozemne burze, potrebno je podnijeti Obrazac RPO nadležnoj poreznoj upravi radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.
Porez se prijavljuje ispunjavanjem i predajom JOPPD obrasca kojeg možete preuzeti na stranicama porezne uprave, gdje su dostupni i primjeri popunjavanja istog. Porez se prijavljuje za prethodnu kalendarsku godinu u obliku zbirnog izvješća svih transakcija. Ispunjeni obrazac predaje se osobno u poreznoj upravi ili preko e-Porezne.
Svu dokumentaciju čuvajte minimalno 6 godina nakon realiziranja kapitalnih dobitaka ili gubitaka. Nakon isteka 6 godina prestaje pravo porezne uprave na naplatu poreza te nastaje zastara.
Za kraj, zanimalo nas je hoće li kriptovalute uskoro dočekati novi zakonski okviri, a Vlaho Hrdalo je na to odgovorio:
“Ne vjerujem da ćemo dobiti sveobuhvatan pravni okvir, realnije je sporadično definiranje pojedinih aspekata ovisno o razvoju industrije i naravno ovisno o regulativi koja se bude donosila na razini EU.”
Ako ste spremni investirati u kripto valute posjetite Coinbase te brzo i jednostavno kupite Bitcoin.
