Bitcoin i blockchain tehnologija iznenadili su bankarsku industriju. Otkako je Satoshi Nakamoto objavio svoj sada poznati Whitepaper, bankarska industrija zauzela je općenito oklijevajući stav prema ovoj tehnologiji.
Međutim, kretanja cijene Bitcoina proteklih godina, s velikim razvojem oko blockchain tehnologije, postavile su ga u središte pozornosti. Gledajući temeljnu tehnologiju, središnje banke širom svijeta počele su proučavati Bitcoin i uložile su značajne količine novca u istraživanje blockchaina, kako bi provjerile je li moguće u bliskoj budućnosti primijeniti digitalnu valutu središnje banke.
S obzirom na ogromne prednosti koje donose blockchain i DLT (distributed ledger technology), središnje banke trenutno su vrlo motivirane da što prije uskoče u ovaj vlak. Ovakva prilika može banke dovesti na novu razinu, dok ih ignoriranje tehnološkog napretka može učiniti zastarjelima i u konačnici beskorisnima. Za središnje banke je važno pokazati modernost i volju za promjenom i prilagodbom. Inače, riskiraju izgubiti tlo pod nogama i s vremenom će možda biti marginalizirani u digitalnom financijskom okruženju.
Budući da, više-manje, sve velike sile trče prema izdavanju svoje digitalne valute, u današnjem članku saznajte o prednostima i manama CBDC-ova.
Prednosti CBDC-a
• Niži transakcijski troškovi: CBDC bi trebao dovesti do smanjenja transakcijskih troškova za plaćanja u maloprodaji i institucijama.
• Ekonomski rast i digitalne inovacije: opće usvajanje digitalne valute i stvaranje atraktivnog kripto ekosustava ne dovodi samo do pojačane gospodarske aktivnosti, već bi mogao stvoriti i efekte prelijevanja u druge tehnološke sektore s povećanim interesom i znanjem građana.
• Financijska uključenost građana: mogla bi poboljšati pristup digitalnim plaćanjima za “unbanked” kućanstva. S obzirom na to da neki potrošači nemaju bankovni račun, što je preduvjet za upotrebu postojećih digitalnih alata za plaćanje, CBDC bi im mogao ponuditi pristup tim alatima uz minimalne ili nulte troškove.
• Pozicioniranje države u digitalnom sektoru: rano usvajanje CBDC-a moglo bi pozicionirati zemlju kao pionira u definiranju monetarne politike o CBDC i postavljanju primjenjivih standarda za naredne godine.
• Jeftino, sigurno skladištenje vrijednosti: CBDC je potencijalno jeftiniji od gotovine jer izbjegava proizvodnju i troškove skladištenja, prijevoza, zbrinjavanja, itd. Jednako tako, sigurnije je distribuirati te će sigurno smanjiti broj prijevara u platnom ekosustavu.
• Platna učinkovitost: neoslanjanje na posrednike poput banaka. Putem CBDC-a mogla bi se poboljšati brzina namire i omogućiti plaćanja u stvarnom vremenu.
• Promicanje konkurencije u privatnom platnom sektoru: moglo bi potaknuti konkurenciju u platnim sustavima i zahtijevati inovacije od privatnih aktera. Istodobno, to bi moglo dovesti do povećane konkurencije između banaka za privlačenje bankovnih depozita u imovini koja bi inače mogla prijeći na CBDC.
• Fleksibilnost monetarne politike: CBDC bi se mogao koristiti kao alat izravne monetarne politike ako bi imao ugrađen sustav kamate, što bi omogućilo izravnu kontrolu novčane mase.
• Likvidnost: omogućuje središnjim bankama da pruže kratkotrajnu pomoć u likvidnosti, čak i kada banke ne rade. To učinkovito smanjuje rizik da pojedine institucije sustavno pokreću lančane reakcije nelikvidnosti.
Nedostaci CBDC-a
• Povećani rizik od utjecaja bankarskih operacija u globalnom sustavu: kao rizik za financijsku stabilnost, takve banke u financijskim krizama potencijalno su puno brže i bit će neovisne o zemljopisnoj blizini i vremenu.
• Dodatni troškovi usklađenosti: CBDC zahtijeva dodatni nadzor i poštivanje zakona o BPPN / BPFT.
• Nedostatak pouzdanosti: CBDC su osjetljivi na nestanke električne energije i lošu internetsku infrastrukturu.
• Niži gospodarski rast: kako središnje banke postaju izravni konkurenti pružateljima usluga platnog prometa, banke mogu izgubiti prihod. Isto tako, novi oblik mogućnosti ulaganja može smanjiti potražnju za depozitima potrošača. Zauzvrat, to bi moglo smanjiti zajmove banaka ukupnom gospodarstvu, a time i gospodarski rast.
• Potpuna transparentnost/praćenje sredstava: ako bi CBDC postao jedina valuta korištena u državi, vlada bi imala potpun uvid u sve transakcije odrađene od strane građana. Ovaj koncept ne bi bio loš ako bi blockchain bio transparentan i javno dostupan tako da se mogu vidjeti i sve transakcije vlade, ali takav scenarij se vjerojatno neće dogoditi.
Alternative državnim digitalnim valutama
Alternativa CBDC-u je sintetički CBDC ili sCBDC u kojem privatni sektor izdaje tokene u potpunosti pokrivene rezervom središnje banke. Ovdje se ne govori o nečemu poput Utility Settlement Coina, koji će biti pokriven depozitima komercijalnih banaka u središnjoj banci. U slučaju sintetičkog CBDCa, tokeni bi bili pokriveni direktno iz središnje banke.
Brojne zemlje istražuju CBDC. Neke od većih ekonomija uključuju Kinu koja je pokrenula pilot projekte te je digitalnim juanom već odrađeno preko 300 milijuna dolara u transakcijama. Također, švedski CBDC projekt razvija se u suradnji s Accentureom. Šest velikih središnjih banaka također istražuje CBDC zajedno s BIS-om. Banka Engleske predstavila je svoj pristup nedavno, a ECB je počeo objavljivati napredak u svojim testovima. Velike europske sile uključile su poznate blockchain kompanije u razvoj svog CBDC-a, a sve ovo bi trebalo osigurati tehničku izvrsnost pri izvedbi i koncipiranju.
Hoće li CBDC funkcionirati, to ćemo tek vidjeti, ali privlači li vas ta ideja?
Ako ste spremni investirati u kripto valute posjetite Coinbase te brzo i jednostavno kupite Bitcoin.
