CEO Saxon banke, Lars Seier Christensen, dao je podršku Bitcoinu i izjavio kako je on odlična prilika za sve rane usvojitelje tog koncepta.
Christensen je priznao kako ne samo da je kupio bitcoine, već njegovo online investicijsko poduzeće istražuje maksimalni potencijal bitcoina. Očekivano, takva izjava pokrenula je lavinu pitanja kako će se sada Saxon banka postaviti i hoće li to promijeniti stajalište Europe i svijeta.
Unatoč tome što su ga neki u Bitcoin zajednici vidjeli kao industrijskog vođu, Christensen se odlučio na sporiji pristup.
U izjavi na CoinDesku, Christensen je izjavio kako on i njegovo poduzeće samo analiziraju situaciju na nepristran način.
“Ne bih rekao da uzimamo vodstvo u ičemu. Ovo je moj osobni interes kako bih bolje razumio situaciju. […] Nismo još donijeli nikakvu odluku, ali barem ne odbacujemo nikakve moguće prilike zbog regulacija ili drugih razloga.”
Saxi banka korisnicima nudi mogućnost trgovanja više od 179 valuta, više od 2 500 investicijskih fondova i future contracta u valutama, zlatu, nafti… Osnovana je ranih ’90-ih godina, a 2011. joj je tržišna vrijednost bila $3,6 bilijuna dolara.
Bitcoin istraživanje
Iako je originalno izvješće upućivalo na to da Saxo banka eksperimentira s bitcoinom, Christensen daje do znanja kako su im planovi u istraživačkoj fazi. Saxo je zainteresiran za bitcoin i detaljno će istražiti mogućnost implementacije tog sustava u svoj.
Christensen kaže kako banka za sada ne planira nikakav potez, ali daje naslutiti kako bi takav potez imao potencijala:
“Vjerujem kako ima potencijala za banke koji su rani usvojitelji. Bitcoin zajednica je zaista entuzijastična i uvjeren sam da postoje tržišta na kojima bi se ostvario uspjeh i goodwill, a samim time otvorile nove mogućnosti za klijente.”
Osobna investicija
Zbog njegovih liberalnih svjetonazora, Christensen kaže kako je bio upoznat s postojanjem bitcoina još prije dvije do tri godine, ali tome nije pridavao veliki značaj sve do financijske krize na Cipru prošle godine.
Kaže kako je na tim događanjima bilo zaista zanimljivo gledati kako bitcoin dobiva na važnosti.
Dodao je još kako je i sam kupio određenu količinu bitcoina kako bi dobio “praktično” znanje na tom području, ali da s njima nije ništa previše radio.
Promjena paradigme
Sve u svemu, Christensen kaže kako zaista ima puno toga što ga u bitcoinu privlači. Kao najvažnije ističe 24/7 tržište koje ne postoji nigdje drugdje i poziciju u kojoj se nalazi sama valuta, tj. da nije kontrolirana niti od jedne centralne ustanove.
“Mislim kako je cijela ova situacija jedna promjena paradigme. Nedavno sam bio u Izraelu i gledao sam drevnu kolekciju novčića. Na to mi je sinulo kako je taj model star nekoliko tisuća godina i još se nije promijenio i kako je možda vrijeme za nešto novo.”
Na kraju je dodao kako mu se politička scena za bitcoin čini da će ići više u korist privatnom sektoru nego javnom, što je i uobičajeno.
Izvori:
8 Comments
Znači on osobno je zainteresiran, ali naravno banka još ništa ne poduzima (kao ni druge banke). Kaže da ima prednosti za banke koje ga rano usvoje, ali dok oni išta shvate bit će kasno, jer bitcoin uspješno zaobilazi banke (i ostale posrednike). Ništa čudno da u takvom sustavu nije moglo doći do značajnijih inovacija.
Istina, Bitcoin i je zamšljen kao sustav koji nema centralnog posrednika. Makar opet da li je to pogodno za krajnjeg korisnika? Uzmimo na primjer “BitPay” – glavni procesor plaćanja Bitcoinom za sada drži većinu prometa kroz sebe, a nakon toga je Coinbase.
Banke su sad drugo pitanje…kako će one to implementirati?
Mi ljudi smo dosta lijeni te smo skloni prepuštati drugima da nam se brinu za nešto, npr. banke za novac. Tako sad ostavljaju novac u exchangevima jer misle da su banke pa kad MtGox propadne, jao i pomagaj. Osobno btc ne bih držao u banci, niti je on zamišljen da ga se drži u banci. Ali eto, prosječan čovjek je na to navikao pa će htjeti i btc u banci (ako prosječan čovjek uopće prihvati btc).
Ne znam kako bi banke implementirale bitcoin. Vjerojatno bi pokušali fractional reserve banking. Bitcoin nas tjera da razmišljamo o tome što je novac, valuta, vrijednost te kako bankarski sustav funkcionira. Većina ljudi ne želi ulaziti u takve detalje nego preferiraju convention over configuration.
Heh, dosta dobrih pitanja… Ostaje da vidimo. Ali fraction reserve im nece ici, jer jednostavno sustav ne dozvoljava. A sad što ljudima odgovara… Trenutno je situacija takva da oni koji se služe bitcoinom znaju jako dobro što je to i kako funkcionira, nadamo se da će i ostatak populacije koja će se pridružiti sljediti isti primjer.
Čini se da je Vircurexu uspio FRB. No gledano s pozitivne strane, Kraken je iskoristio Merkleovo stablo da pokaže da imaju i više bitcoina nego bi trebali. Ostale mjenjačnice bi se trebale na to ugledati, a bilo bi dobro da se i multisig više koristi. Barem dok netko ne napravi decentraliziranu mjenjačnicu.
Još malo neodlučnosti od ECB-a http://www.coindesk.com/european-central-bank-bitcoin-shouldnt-ignored-dismissed/
Kraken me baš ugodno iznenadio i samim time pokazao da se može ako se hoće. Večina tih novonastalih burza je izgrađeno po principu “poluproizvod odmah na tržište, a poslije popravljaj” i zato se događaju takve stvari. Treba se ozbiljno primiti nečeg i krenuti od temelja te najveć inagalsak staviti na security i rezerve, a profit će sam doći sa vremenom. Bitno je da ti možeš klijentu garantirat sigurnost i da klijent može provjerit tu garanciju (kraken audit), a ako to možeš već si daleko ispred svih i zato vjerujem da će Kraken sada dobiti dosta novih korisnika, eto i ja bih! 😀
Pingback: Danska ukinula porez na Bitcoin! | Hrvatski Bitcoin Portal