Nakon uspješne prve konferencije, u Zagrebu je prošlog tjedna održana druga po redu Blockchain Monetization konferencija. Ovog puta je fokus bio na primjenu blockchain tehnologije u poslovanju, a digitalna privatnost, financijski nadzor, korporativne komunikacije i decentralizirane autonomne organizacije samo su neke od tema o kojima se raspravljalo.
Skupila se poznata imena blockchain zajednice
Među uzvanicima bila su mnoga respektabilna imena Hrvatske, ali i Slovenske blockchain zajednice. Tako ste na konferenciji mogli popričati s Vlahom Hrdalom predsjednikom Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK), Mitjom Pirc, konzultantom iz Cofound.it-a, Borisom Agatićem, senior blockchain konzultantom iz AlgebraLaba, blockchain developerima Mislavom Javorom i Ivanom Vorasom, a kao šećer na kraju mogli ste i popričati s Tadejom Slapnikom, državnim tajnikom u uredu premijera Republike Slovenije.
Slovenski političari dolaze u Hrvatsku jer očito nedostaje inicijative od strane naših vladajućih vlasti
Interesantno je primijetiti da su na ovu konferenciju u središtu Hrvatske došli predstavnici Slovenije iz blockchain sektora (kojima to nije prvi puta), no od državnih tijela Hrvatske je došao samo čuveni i najpopularniji političar “Nitko”. Zašto je to tako? Ne znamo, ali očito je da vladajući nisu zainteresirani za iskorištavanje prilika koje se pojavljuju u sektorima novih tehnologija poput blockchaina. Poznato je da razvojem tehnologije, države koje prednjače na tim frontovima, uvijek imaju ogromne ekonomske koristi.
Slovenija je već odavno prepoznala ovu priliku, te danas glasi kao jedna od država predvodnica u razvoju blockchain tehnologije u Europi. Otvoreni su za suradnju sa svojim poduzetnicima i kompanijama, te proaktivno s njima surađuju kako bi svima olakšali i stvorili regulacijski okvir koji će biti win-win strategija za sve sudionike, a samim time privukli i strani investicijski kapital u državu.
U Sloveniji otvoreno 13 000 radnih mjesta zbog blockchaina
Jedan od gorućih problema u Hrvatskoj je nedostatak radnih mjesta (iako bismo IT sektor mogli isključiti iz te statistike), no uvijek se povlači pitanje kako Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih radnih mjesta za mlade ljude. Državni tajnik u uredu premijera Slovenije na konferenciji je izjavio da se u Sloveniji otvorilo 13 000 radnih mjesta zbog direktne i indirektne povezanosti s razvojem blockchain tehnologije i projektima koji rade na tom razvoju.
Koji je drugi problem u Hrvatskoj? Mladi ljudi se iseljavaju i traže bolje prilike u inozemstvu. To je čak vidljivo i u IT sektoru koji još uvijek ne konkurira inozemstvu s odnosom plaća i životnog standarda ali i rada na zanimljivim projektima iz “cutting-edge” tehnologija poput AI, ML ali i Blockchaina. Može li razvoj blockchain tehnologija i projekata utjecati na poboljšanje situacije? Susjedi kažu da može. Gosp. Slapnik izjavio je na panelu da se po prvi puta događa da se stručnjaci, koji su iselili iz Slovenije, sada polako vraćaju u rodnu zemlju jer se zbog blockchaina stvaraju nove firme i projekti na kojima žele raditi.
Blockchain tehnologija je interesantna i nova. Stručnjacima je zanimljiva, te novi projekti kao što su Robotina, Eligma, Viberate, InsurePal, Suncontract i mnogi ambiciozno i puno ulažu u research & development, a to je upravo ono zbog čega ljudi odlaze iz Hrvatske. Nedostatak interesantnih projekata i zanimljivih razvojnih centara. Nastave li se ovakvi projekti raditi u Sloveniji možda, će Hrvatski IT sektor uskoro zamijeniti Irsku i Njemačku te krenuti iseljavati u Sloveniju.
Slovenci žele platiti porez na 3 milijarde eura
Zanimljiva činjenica je da građani Slovenije žele platiti porez na zaradu ostvarenu investiranjem u kripto valute, te na sredstva koja su prikupljena preko ICOa. Ono što Slovenija radi je da pokušava olakšati proces plaćanja takvog poreza.
Država treba olakšati proces prijave poreza na zaradu povezanu s kripto valutama, a ne komplicirati i demotivirati zajednicu koja ionako nema preveliku želju platiti porez.
Gosp. Slapnik rekao je kako građani Slovenije trebaju platiti porez na iznos od 3 milijarde eura te da se trude olakšati da taj proces bude što bezbolniji za porezne obveznike. Ovo je dio kolača kojega država treba dobiti, a zbog Slovenske proaktivnosti da se ovaj proces olakša, vjerojatno će veliki dio kolača i dobiti. U Hrvatskoj je situacija drugačija, jer oni koji posjeduju kripto valute uglavnom ne znaju ni kako platiti porez niti koliko % moraju platiti. Ovo neznanje je čista posljedica nedostatka regulacijskog okvira i mnogobrojnih poreznih mišljenja.
ICO iz Hrvatske? Mit ili stvarnost?
Slušamo i čitamo o blockchain projektima koji su prikupili 10, 50 pa čak i preko 100 milijuna eura kao investiciju preko inicijalne ponude tokena. Uglavnom su to strane kompanije. Hrvatska je do sada imala dva uspješna ICOa, a prvi i najveći ICO iz Hrvatske je Digital Assets Power Play s prikupljenih 8000 Ethera, te za njima slijedi CryptoTask s prikupljenih 1000 ETH. No bitna stavka je da su izvedeni s firmama koje su inkorporirane u inozemstvu i pravni entiteti ne posluju službeno u Hrvatskoj već su to kompanije sa sjedištem izvan Hrvatske.
Zašto? Vrlo jednostavno. U Hrvatskoj ne postoji regulatorni okvir koji sadržava koncepte poput kriptovaluta i inicijalnih ponuda tokena te jasnog okvira kako ubaciti investiciju u kriptovalutama u temeljni kapital. Sve dok se to ne promijeni i dalje će se firme otvarati u inozemstvu, a radna mjesta će se otvarati u drugim državama.
CookUp – prvi Hrvatski ICO koji probija regulatorni led
Unatoč gustoj magli regulatornog okvira u Hrvatskoj, okupila se jedna entuzijastična ekipa pod imenom CookUp koja svoju inicijalnu ponudu tokena (ICO) želi odraditi kroz hrvatski d.o.o. i time probiti led pravnog sustava za blockchain startupe. Ovakve inicijative svakako podržavamo, a više ovom projektu možete pročitati u nastavku.
Beyond Seen Screen
Još jedan ICO koji paralelno kreće u Hrvatskoj je Beyond Seen Screen. Ono što je Shazam za audio materijal, to je Beyond Seen Screen za video materijal, a uz to nudi i novu platformu za digitalni marketing. Beyond Seen Screen radi inovativnoj platformi za monetizaciju tradicionalnog TV kanala.
Beyond Seen Screen je tim koji je kompoziran od slovenskih i hrvatskih timova koji aktivno rade na ovom projektu. U timu je respektabilni slovenski odvjetnik, Peter Merc koji je savjetovao večinu slovenskih ICO-a, te Vanja Čas na poziciji Chief Marketing Officer-a. To samo dokazuje da već postoji odlična mreža i suradnja privatnog sektora između naših susjednih država u blockchain industriji.
Hoće li Hrvatska zaboraviti uskočiti u ovaj blockchain vlak?
S obzirom na sve navedeno, činjenica je da će države koje rano stvore povoljan ekosustav za razvoj kompanija koje posluju s kriptovalutama i financiraju se preko ICO-a, doživjeti veliki ekonomski rast. To vidimo na primjeru Slovenije, a još nekoliko Europskih država ih prati u stopu. Na fantastičnom događaju koji se održao ovaj tjedan u Sloveniji pod nazivom European Blockchain Summit, na kojem smo i sami prisustvovali, mogla se vidjeti puna snaga Slovenskih blockchain startupa i ICO-a. Zanimljiva je činjenica da su Slovenski blockchain startupi i ICO-ovi u 2017. godini sakupili preko 140 milijuna USD, a već ove godine 40 milijuna USD. Te brojke same govore koliko je njihovo tržište razvijeno u ovom sektoru.
Europsko Blockchain Partnerstvo
Još jedna zanimljiva činjenica koja se dogodila prije dva dana jest da su 22 države članice EU potpisale povelju o Europskom Blockchain Partnerstvu gdje se stvara međunarodni prostor za razvoj i istraživanje ove tehnologije, a uz to i pristup fondovima od 300 milijuna EUR koji će biti na raspolaganju svim članicama. Naravno, Hrvatska je jedna od 4 države koja NIJE potpisala ovaj sporazum, a prema riječima iz EU komisije, nije bilo interesa od strane vladajućih tijela.
Zamislimo samo situaciju da se državna tijela odluče napraviti nešto po ovome pitanju, kako bi to izgledalo? Raspravljalo bi se mjesecima treba li se uključiti ili ne, pa bi se napravila radna grupa zadužena za ova pitanja pa bi se lagano krenulo pričati s ljudima iz industrije… I tad je već kasno… Hrvatski procesi su spori i dok se ovo sve napravi već će se znati tko su predvodnici blockchain tehnologije u Europi, a to neće biti Hrvatska.
Ipak ima nekih pomaka
Potreban je proaktivan pristup i to ne sutra, već odmah danas, ako želimo išta stići napraviti po ovome pitanju. Vlaho Hrdalo, predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute pričao je na slovenskoj konferenciji s Pierreom Marro, jednim od čelnih ljudi u Europskoj komisiji za navedeno blockchain partnerstvo te poručio kako će UBIK napraviti ponovni pritisak na pokretanje bilo kakvih razgovora s ministarstvima i drugim tijelima države kako bi se napravilo nešto po ovome pitanju te kako se ne bi dogodilo da propustimo ovu priliku, koja nam lagano odmiče pred nosom. Od strane UBIK-a već je poslan zahtjev za sastankom s ministrom financija, Zdravkom Marićem, za očitovanje i rješavanje ove situacije.
Isto tako, pritisak je također stigao iz privatnog sektora gdje je Nenad Bakić na svojem Facebook profilu objavio da će se pristup sporazumu uskoro pokrenuti.
[Tužna saga, 4. nastavak]Good news: Hrvatska će pristupiti sporazumima za Blockchain i umjetnu inteligenciju. Stay tuned!
Objavljuje Nenad Bakic u 12. travnja 2018
Toplo se nadamo da će ovi pokušaju rezultirati dobrim ishodima.
Ako ste spremni investirati u kripto valute pogledajte naš članak sa detaljnim koracima kako najjednostavnije i najbrže kupiti Bitcoin.