Što su DeFi i Yield Farming?

0

Sektor Decentraliziranih Financija, poznatiji kao DeFi, trenutno predvodi inovacije na blockchain tržištu. DeFi platforme su jedinstvene jer ne zahtijevaju dozvolu. To znači da bilo tko (ili bilo što, poput pametnog ugovora) s internetskom vezom i podržanim kripto novčanikom može komunicirati s DeFi platformama. Uz to, obično ne zahtijevaju povjerenje ni u jednog posrednika (poput banke ili esrow servisa). Drugim riječima, ove platforme “ne zahtijevaju” povjerenje. DeFi je proširio mogućnosti primjene blockchaina te donio nove zanimljive načine zarade na tržištu.

Jedan od novih koncepata koji se pojavio je Yield Farming. To je nov način za zaradu jednostavno držanjem kriptovaluta pomoću “premisionless” protokola likvidnosti. Ovo omogućuje svima da zarađuju pasivni prihod koristeći DeFi ekosustav izgrađen na Ethereumu. Kao rezultat, Yield Farming može u budućnosti promijeniti način na koji investitori HODLaju. Dosadašnji HODL donosio je samo potencijalne prisnose na duži rok, dok “farmeri” zarađuju konstantno ovisno o APR-u (godišnja kamatna stopa).

Kako je nastao DeFi? Kakve prinose možete očekivati tijekom Yield Farminga? U današnjem članku saznajte sve što trebate znati o DeFi sustavu i Yield Farmingu.

Ideja iz koje je nastao DeFi sustav

Šire govoreći, DeFi je ambiciozni pokušaj decentralizacije osnovnih sučelja tradicionalnog financijskog sektora poput trgovine, pozajmljivanja, ulaganja, upravljanja imovinom, plaćanja i osiguranja. DeFi sve ovo pokušava izvesti pomoću blockchaina. DeFi se temelji na decentraliziranim aplikacijama (dApp) ili protokolima. Pokretanjem ovih dApp-ova na blockchainu, on pruža peer-to-peer financijsku mrežu. Poput lego kockica, svaki se dApp može međusobno kombinirati. Pametni ugovori rade kao povezno sredstvo – usporedivi sa savršeno navedenim API-ima u tradicionalnim sustavima. Kako bismo ovo bolje razumjeli, trebamo proučiti Tradicionalni financijski sustav.

Tradicionalni financijski sustav

Ako želimo “zaroniti” u DeFi, dobro je pogledati tradicionalne financijske sustave. Trgovanje se može dogoditi samo kada dvije strane imaju višak robe koja je potrebna drugoj strani, a prvobitno se trgovalo robom i uslugama, to se naziva trampa. Kako je gospodarstvo raslo, tako je rasla i potreba za posrednikom koji predstavlja određenu vrijednost, stoga je stvorena valuta. Odjednom nije bilo potrebno imati točno ono što je druga strana željela, već ste mu mogli jednostavno platiti u valuti i oni bi tu valutu mogli upotrijebiti na bilo koji način i dobiti stvar koju žele ako bi je netko drugi ponudio. Stvorena je “win-win” situacija.

Primjerice, u drevnom Egiptu novac je bio u obliku garancije, a ona je predstavljala žito pohranjeno u žitnicama hrama. Kinezi su koristili prvu iteraciju kovanica za novac oko 770. godine prije Krista. Prva službena valuta za koju znamo koristila se u Lidiji 620. godine prije Krista, a to je zemlji omogućilo da poveća svoju unutarnju i vanjsku trgovinu, postavši jedno od najbogatijih carstava u Maloj Aziji.

S potrebom za kreditom i lakšim sredstvom razmjene, u predmodernoj Kini uveden je papirnati novac, što je u osnovi obveznica izdavatelja novčanice. Da bi ovo moglo funkcionirati, ljudi su morali vjerovati tim središnjim vlastima poput vlada ili banaka, da nije stvoreno više papirnatog novca nego što je bilo pohranjene vrijednosti. S ovim povjerenjem, a bez ikakvog načina za nadzorom nad cijelim sustavom, središnje vlasti imale su puno veću moć jer su mogle stvoriti više novčanica bez potrebe da ih bilo što potkrijepi. 

Ukidanjem zlatnog standarda 1971. godine, dolar je potpomognut samo povjerenjem u vladu ili, drugim riječima, on zadržava svoju vrijednost stabilnošću vlade i vrijednosti nacionalne ekonomije. Razvojem tehnologije, računalo i internet omogućili su razmjenu podataka u vrlo brzom ritmu s jednog dijela svijeta na drugi. To je omogućilo stvaranje baza podataka koje nam govore koliko novca netko ima i plaćanja su transformirana jednostavno u prijenos tih podataka s bankovnog računa jedne osobe na drugi. Zbog toga su postale dostupne platne kartice, debitne kartice, kreditne kartice, digitalni novac, a iako su postavljeni neki propisi, još uvijek je sve kontroliralo nekoliko središnjih vlasti, a javnost ne može u potpunosti nadzirati taj centralizirani sustav.

Razvoj DeFi-ja

Razvojem tehnologije smo također došli do novih mogućnosti nadziranja, transfera, ali i sveopćeg poimanja novca. Tako je nastala inicijativa za “otvorene” financije. Na razvoju ove inicijative najviše se radi u blockchain sferi, a pogotovo u DeFi sektoru. Danas se gotovo svi DeFi projekti grade na Ethereumu, što ga čini standardnim zadanim blockchainom za mnoge decentralizirane aplikacije. Postoji preko 3.700 dappova, a njih čak 2.950 je bazirano na Ethereumu. Trenutni broj DeFi dappova na Ethereumu je 206, a slijedi ga Bitcoin DeFi s 24 dappa te EOS DeFi s 22 dappa. Problem koji DeFi sektor izaziva u Ethereum sustavu je visina troškova transakcije te je po prvi puta Ethereum transakcija skuplja nego najskuplja Bitcoin transakcija. Neki se stoga odlučuju graditi DeFi dappove na EOS-u jer ima iznimno niske troškove transakcija. Ali generalno, konkurenti Ethereuma u tom sektoru trenutno su zanemarivi jer im nedostaje zdrava baza programera ili istinska decentralizacija, a time i osnovne prednosti blockchaina. Nekima jednostavno nedostaje oboje. To postavlja opće pitanje može li se DeFi također replicirati na najpoznatijem blockchain protokolu (Bitcoinu). Suprotno uvriježenom mišljenju, izrada dappova doista je moguća na Bitcoinu, ali njihovo programiranje je puno složenije.

Dizajn Bitcoin naglašava sigurnost, nešto što je vrlo važno u financijskoj infrastrukturi. Stoga bi Bitcoin mogao biti prikladan za robustan, premda znatno manji DeFi ekosustav. Bitcoinova najuspješnija DeFi aplikacija zasad je Lightning Network. Lightning Network je tehnologija drugog sloja za Bitcoin koja koristi mikro platne kanale za povećavanje skalabilnosti Bitcoin blockchaina za obavljanje transakcija. Više o tome možete saznati ovdje. Ostali značajni Bitcoin dAppovi nalaze se u decentraliziranim kripto burzama poput Bisq ili Sparkswap.

Iako je možda teško odrediti koji će protokoli i aplikacije dugoročno biti najviše korišteni, trenutno napredna decentralizacija, programska fleksibilnost i entuzijastična baza programera Ethereumu daju značajnu prednost. Kao rezultat, dAppovi zasnovani na Ethereumu bit će u fokusu ovog članka. DeFi projekti sada čine značajan udio u ekosustavu Ethereuma. Ovo možemo zaključiti gledajući koliko je kriptovaluta zaključano (založeno) u DeFi pametnim ugovorima. Ovo je mjera za rast u DeFi sektoru. Iznos “zaključanih” kriptovaluta ukupno vrijedi preko 11 milijardi dolara. Na listi DeFi protokola, najpopularniji je UniSwap, koji je prešao granicu od 2 milijarde dolara u TVL. TVL je skraćenica za ukupnu vrijednost zaključanu na platformi. 

Benefiti DeFi-ja

DeFi je izgrađen na blockchainu. Blockchain možemo gledati kao opći infrastrukturni sloj (temelj), stoga se DeFi može promatrati kao skup aplikacija drugog infrastrukturnog sloja. To DeFi-ju omogućuje da ugradi osnovno svojstvo decentralizacije. Važno je napomenuti da to vrijedi samo ako je sam blockchain decentraliziran. Ispunjavajući ovaj preduvjet, osnovne prednosti DeFi-ja zajedničke su s osnovnim prednostima blockchaina:

  • Istinska decentralizacija omogućuje otpor cenzuri, svjetsko sudjelovanje u sustavu, bez obzira na socijalni status
  • Korištenje blockchaina kao tehnološke infrastrukture omogućuje relativno brze i jeftine transakcije, nepromjenjivost financijskih ugovora i automatizaciju ugovora
  • DeFi aplikacije obično omogućuju da korisnik i dalje posjeduje privatne ključeve. To se u ekosustavu blockchaina naziva ne-skrbničkim (non-custodial). Korisnik ima potpunu kontrolu nad novcem bez potrebe za posrednikom.
  • Povećana transparentnost ekosustava, a time i cijena i tržišna učinkovitost. 
  • DeFi favorizira mrežne efekte jer se puno inovacija generira jedinstvenim kombiniranjem različitih projekata u aplikacijama sloja 2 ili čak sloja 3.

Sva ovo zvuči zanimljivo, ali vjerojatno se pitate što je toliko posebno oko ovog ekosustava da su ljudi spremni zaključati preko 11 milijardi dolara. Odgovor je, naravno, zarada putem Yield farminga.

Yield farming

Yield Farming, koji se naziva i rudarstvom likvidnosti, način je za ostvarivanje zarade holdanjem kriptovaluta. Jednostavno rečeno, to znači zaključavanje kriptovaluta i dobivanje kamate.

U određenom smislu Yield Farming se može poistovjetiti s ulaganjem. Međutim, u pozadini se događa puno složeniji proces. U većini slučajeva ovo funkcionira s korisnicima koji se nazivaju pružatelji likvidnosti (Liquidity providers – LP) i koji dodaju sredstva u liquidity poolove.

Liquidity pool je u osnovi pametan ugovor koji sadrži kriptovalute. Zauzvrat, za davanje likvidnosti ovom bazenu, LP-ovi dobivaju nagradu. Ta nagrada može doći iz naknada koje generira DeFi platforma ili iz nekog drugog izvora.

Neki liquidity poolovi svoje nagrade isplaćuju u više tokena. Tada se ti nagradni tokeni mogu deponirati u druge liquidity poolove, kako bi se tamo zarađivale nagrade i tako u nedogled. Ovo su malo kompleksnije strategije, ali osnovna ideja je da LP deponira sredstva u liquidity pool i zauzvrat zarađuje kamate u raznim oblicima.

Yield Farming obično se vrši pomoću ERC-20 tokena na Ethereumu, a nagrade su obično i vrsta ERC-20 tokena. To se, međutim, može promijeniti u budućnosti ako Ethereum dobije valjanu konkurenciju.

Yield farmeri obično će premještati svoja sredstva između različitih protokola u potrazi za visokim prinosima. Kao rezultat toga, DeFi platforme mogu pružiti i druge ekonomske poticaje za privlačenje više kapitala na svoju platformu. Baš kao i na centraliziranim burzama, likvidnost teži privlačenju više likvidnosti.

Kako funkcionira Yield farming

Precizna mehanika yield farminga ovisi o uvjetima i značajkama pojedinog DeFi protokola. Praksa je započela nudeći korisnicima mali udio naknada za transakcije za doprinos u likvidnosti određenog protokola, poput Uniswapa ili Balancera. Međutim, najčešći način yield farminga je korištenje DeFi aplikacije, a zauzvrat zaradite governance token projekta.

Ova je praksa postala popularna u ljeto 2020. godine kada je projekt Compound najavio da će početi izdavati svoj governance token, COMP, LP-ovima i korisnicima aplikacije Compound. To je instantno gurnulo Compound na vrh ljestvice DeFi projekata.

Od tada je nekoliko projekata slijedilo njihov primjer stvaranjem DeFi aplikacija s povezanim governance tokenima i nagrađivanjem korisnika svojim tokenima. Ovi su projekti replicirali uspjeh COMP-a poput, primjerice, Balancer-ovog BAL tokena, koji je zaradio 230% odmah nakon pokretanja. Iako je kraj ljeta doveo do pravog DeFi “booma”. Posebno su se istaknuli projekti kao što su Uniswap, SushiSwapp, BurgerSwapp te ostali “swapovi”. Ovo su sve decentralizirane burze koje funkcioniraju pomoću LP-ova te nude izrazito visok APR.

Najuspješniji yield farmeri maksimiziraju povrat primjenom složenijih investicijskih strategija. Te strategije obično uključuju zaključavanje tokena u lanac protokola kako bi se generirao maksimalan prinos. Farmeri obično ulažu stabilne kovanice, poput Dai, Tether (USDT) ili USD Coin (USDC), jer nude jednostavan način za praćenje dobiti i gubitaka. Međutim, sve je popularnije zalaganje kriptovaluta poput Ethera, Bitcoina i ostalih.

Što je zaključana ukupna vrijednost (TVL)?

Ukupna zaključana vrijednost (TVL) dobra je mjera rasta i “zdravlja” DeFi tržišta. Ona mjeri koliko je kriptovaluta zaključano u DeFi ekosustavu.

Recimo da je TVL ukupna likvidnost u liquidity poolovima. To je koristan indeks za mjerenje zdravlja DeFi-ja i prinosa u yield farmingu. Također je učinkovita metrika za usporedbu “tržišnog udjela” različitih DeFi protokola. Dobro mjesto za praćenje TVL-a je stranica Defi Pulse. Možete provjeriti koje platforme imaju najveću količinu ETH ili druge kripto imovine zaključane u DeFi-u. To vam može dati opću ideju o trenutnom stanju Yield farminga.

Prirodno, što je veća vrijednost zaključana, to se može “farmati” više prinosa. Vrijedno je napomenuti da TVL možete mjeriti u ETH, USD ili čak BTC. 

Koje su koristi i rizici Yield Farminga?

Blagodati Yield farminga odmah su očite – profit. Farmeri koji su rano usvojili novi projekt mogu imati koristi od nagrada u governance tokenima koji bi mogli brzo porasti u vrijednosti. Ako prodaju te tokene u pravo vrijeme, mogu postići značajan profit. Taj se profit može reinvestirati u druge DeFi projekte kako bi se postiglo još više prinosa.

Yield farmeri obično moraju uložiti veću vrijednost početnog kapitala kako bi ostvarili značajnu dobit. Zbog vrlo hirovite prirode kriptovaluta i posebno DeFi tokena, farmeri su izloženi značajnom riziku likvidacije ako tržište iznenada padne, kao što je to bilo s HotdogSwap-om. Rizik je iznimno visok za one koji ne razumiju u potpunosti kako funkcioniraju svi temeljni protokoli.

Još jedan faktor rizika je taj da većina DeFi timova nema financijske niti ljudske resurse te često ne izvrše ono što su planirali. Greške u kôdu pametnih ugovora također su kobne te tim putem korisnici isto mogu izgubiti sredstva. Čak i ako je projektni tim dobronamjeran, njihov se kod često nerevidira i može biti podložan pogreškama koje ga čine ranjivim za hakere.

Bilo je nekoliko primjera ovog kada je Yield Farming postao popularniji. Jedan je bZx, koji je pretrpio niz hakova početkom ove godine, a nedavno je izgubio još 8 milijuna dolara, koji su kasnije vraćeni, zbog jedne pogrešno postavljene linije koda.

YAM Finance bio je još jedan važan primjer. Token projekta YAM narastao je s nule na 57 milijuna dolara zaključanih u samo dva dana nakon pokretanja u kolovozu. Zatim se srušio kada je osnivač priznao veliku grešku u osnovnom kodu. Naknadna revizija otkrila je još nekoliko problema vezanih uz sigurnost i izvedbu.

Zaključak

DeFi sektor donosi mnoge inovacije te je probudio mnoge “zaspale” investicije u kriptovalute. Iako je ovo potencijalno još jedan balon koji se napuhuje početnim hype-om, potencijal DeFi sektora je iznimno velik. Yield farming, s druge strane, pogodan je za većinu kripto investitora koji su i tako podložni visokom riziku. Svakako preporučujemo da, prije nego se odlučite investirati, detaljno proučite kako cijeli proces funkcionira!

Ako ste spremni investirati u kripto valute posjetite Coinbase te brzo i jednostavno kupite Bitcoin.

* indicates required

We use Mailchimp as our marketing platform. By clicking below to subscribe, you acknowledge that your information will be transferred to Mailchimp for processing. Learn more about Mailchimp’s privacy practices here.

Share.

About Author

Economy student whose biggest interest at the moment is blockchain technology and its' influence on the global economy.

Leave A Reply

X